Istorija i identitet

Od kraljeve kasarne do Palate pravde: istorija jedne od najlepših zgrada starog Niša

Foto: Unsplash

Članak istražuje istoriju jedne od najlepših zgrada u Nišu, Palate pravde, nekadašnje Inžinjerijske kasarne.

  • Palata pravde je nekada bila Inžinjerijska kasarna.
  • Zgrada je projektovana 1904. godine od strane Danila Vladisavljevića.
  • Građena je u stilu neoromantizma i očuvana u izvornom obliku.
  • Danas služi kao kompleks pravosudnih organa u Nišu.

U neposrednoj blizini niške Železničke stanice nalazi se jedna od najprepoznatljivijih starih zgrada u gradu, danas poznata kao Palata pravde. Nekada je tu bila Inžinjerijska kasarna, a stariji Nišlije je i dalje pamte kao kasarnu „Filip Kljajić“. Zbog izgleda i očuvanosti, ova građevina i danas privlači pažnju prolaznika, ali i stručnjaka za arhitekturu.

Zgrada je podignuta na prelazu iz 19. u 20. vek, u vreme kada je Niš posle oslobođenja od Osmanlija postajao važan vojni centar. Tada je u gradu počela intenzivnija izgradnja vojnih objekata, a Inžinjerijska kasarna je među njima izdvojena kao posebno vredno arhitektonsko ostvarenje.

Kako je nastala i ko ju je projektovao

Kasarna je završena 1904. godine prema projektu beogradskog arhitekte Danila Vladisavljevića, koji je radio kao arhitekta Ministarstva vojske Srbije više od dve decenije. On je iza sebe ostavio više značajnih objekata u Beogradu, ali se niška kasarna često navodi kao jedno od njegovih najvažnijih dela.

Građena je u stilu neoromantizma, sa masivnim zidovima, kulama i monumentalnim fasadama. Taj stil je bio prepoznatljiv za deo javne arhitekture tog vremena, posebno za objekte koji su trebalo da ostave utisak snage i trajnosti.

Prema zapisima koje je još krajem devedesetih godina objavio „Niški vesnik“, oslanjajući se na istraživanja istoričara Borislava Andrejevića iz Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Nišu, reč je o jednom od najznačajnijih arhitektonskih zdanja u gradu.

Važna zbog izgleda, ali i zbog očuvanosti

Osim što se izdvaja spoljašnjim izgledom, ova zgrada ima dodatnu vrednost jer je, kako je ranije zabeleženo, sačuvana gotovo u izvornom obliku. To znači da nije pretrpela veće prepravke koje bi narušile njen prvobitni arhitektonski karakter.

Takva očuvanost je važna za Niš i zbog kulturnog nasleđa i zbog urbanog identiteta grada. Stare građevine ovog tipa pomažu da se sačuva slika istorijskog razvoja Niša, posebno u delu grada gde se mešaju železnička, administrativna i stambena zona.

Danas je objekat poznat kao kompleks pravosudnih organa, pa ima i praktičnu ulogu u svakodnevnom životu građana koji dolaze zbog sudskih i drugih administrativnih poslova. Zbog toga je važno da ovakva zdanja budu očuvana, ali i jasno predstavljena javnosti kao deo gradske istorije.

Priče o ovakvim objektima podsećaju i na to koliko je Niš bogat graditeljskim nasleđem. Slične teme i istorijske priče o gradu i njegovim ljudima mogu se pratiti i kroz druge lokalne sadržaje, poput tekstova o sećanju na značajne Nišlije i gradskim temama koje čuvaju lokalni identitet.

Često postavljana pitanja

Kada je izgrađena Palata pravde?

Palata pravde je završena 1904. godine.

Ko je projektovao zgradu?

Zgradu je projektovao beogradski arhitekta Danilo Vladisavljević.

Koji stil arhitekture predstavlja Palata pravde?

Palata pravde je građena u stilu neoromantizma.

Zašto je Palata pravde značajna?

Zgrada je značajna zbog svog očuvanog arhitektonskog karaktera i kulturnog nasleđa.