Društvo

Dan primirja u Prvom svetskom ratu: Srbija 11. novembra seća se žrtava i oslobođenja Niša

Foto: SPOMENIK DRAGUTINU MATIĆU U GADŽINOM HANU | foto: Dejan Marković

Srbija 11. novembra obeležava Dan primirja u Prvom svetskom ratu, sećajući se žrtava rata i oslobođenja zemlje, uključujući Niš.

  • Primirje između Nemačke i saveznika potpisano je 11. novembra 1918. u Kompijenjskoj šumi, a borbe su prestale u 11 časova.
  • Srbija je pretrpela ogromne gubitke: procenjuje se da je stradalo oko 1,2 miliona ljudi, otprilike četvrtina predratnog stanovništva.
  • Niš je oslobođen 12. oktobra 1918, a Beograd 1. novembra, pre potpisivanja primirja na Zapadnom frontu.
  • Simbol praznika je Natalijina ramonda, biljka koja oživi nakon isušivanja i zato simbolizuje stradanje i obnovu Srbije.
  • Dan primirja je državni praznik i neradni dan od 2012. godine.

Srbija danas, 11. novembra 2026, obeležava Dan primirja u Prvom svetskom ratu, kada se sećamo okončanja borbi na Zapadnom frontu 1918. godine. Za Srbiju, koja je u tom ratu pretrpela jedne od najvećih gubitaka u Evropi, ovaj datum ima posebnu težinu. Državni je praznik i neradni dan, a simbol mu je Natalijina ramonda, biljka koja raste i u okolini Niša.

Kako je potpisano primirje

Primirje između Nemačke i savezničkih sila potpisano je 11. novembra 1918. godine u železničkom vagonu u Kompijenjskoj šumi, na severu Francuske. Sporazum je potpisan u ranim jutarnjim satima, a na snagu je stupio u 11 časova, kada su obustavljene borbe na Zapadnom frontu. Otuda i često pominjana formulacija da je oružje utihnulo u 11 časova, jedanaestog dana jedanaestog meseca.

Ovaj datum se uobičajeno smatra krajem Prvog svetskog rata, ali je ratno stanje formalno okončano nešto kasnije, kroz mirovne sporazume. Najpoznatiji među njima je Versajski ugovor iz 1919. godine.

Od Sarajeva do povlačenja preko Albanije

Rat je počeo 28. jula 1914. godine, kada je Austrougarska objavila rat Srbiji, mesec dana nakon atentata na prestolonaslednika Franca Ferdinanda u Sarajevu. Sukob se vrlo brzo proširio na veći deo Evrope, a potom i na druge delove sveta.

Srpska vojska je 1914. godine izvojevala pobede u Cerskoj i Kolubarskoj bici. Ipak, u jesen 1915, suočena sa zajedničkom ofanzivom Austrougarske, Nemačke i Bugarske, bila je prinuđena na povlačenje. Vojska i veliki broj civila prešli su preko Crne Gore i Albanije, u izuzetno teškim uslovima. Mnogi nisu preživeli hladnoću, glad, bolesti i iscrpljenost. Preživeli vojnici evakuisani su, između ostalog, na Krf, gde je vojska reorganizovana, a zatim upućena na Solunski front.

Proboj Solunskog fronta i oslobođenje Niša

Jedan od ključnih događaja za kraj rata na Balkanu bio je proboj Solunskog fronta, započet 15. septembra 1918. godine. U savezničkoj ofanzivi značajnu ulogu imala je srpska vojska, koja je posle višegodišnjeg izgnanstva krenula u oslobađanje zemlje.

Za čitaoce sa juga Srbije posebno je važno da je Niš oslobođen 12. oktobra 1918, a Beograd 1. novembra. Srbija je, dakle, oslobođena pre nego što je potpisano primirje na Zapadnom frontu. Bugarska je primirje sa saveznicima potpisala 29. septembra, Osmansko carstvo 30. oktobra, a Austrougarska 3. novembra 1918. Primirje od 11. novembra označilo je prestanak borbi sa Nemačkom i vremenom postalo međunarodni simbol kraja Velikog rata.

Gubici Srbije

Srbija je u odnosu na broj stanovnika spadala među države sa najvećim ljudskim gubicima. Prema podacima koji se često navode u domaćoj istoriografiji, stradalo je oko 1,2 miliona ljudi, vojnika i civila, što je otprilike četvrtina predratnog stanovništva. Procene se razlikuju u zavisnosti od izvora i metodologije.

Pored poginulih na ratištima, veliki broj ljudi stradao je u epidemijama, tokom okupacije i internacije, kao i u povlačenju preko Albanije. Rat je ostavio razorenu privredu, uništenu infrastrukturu i duboke demografske posledice.

Natalijina ramonda kao simbol

Simbol Dana primirja u Srbiji je Natalijina ramonda, biljka koja raste i na području jugoistočne Srbije, naročito u okolini Niša. Poznata je po tome što, nakon gotovo potpunog isušivanja, ponovo oživi kada dobije vodu. Zbog te osobine izabrana je kao simbol stradanja i obnove Srbije posle Prvog svetskog rata.

Na amblemu koji se nosi povodom ovog dana cvet Natalijine ramonde prikazan je uz zeleno-crnu traku. Njene boje podsećaju na Albansku spomenicu, odlikovanje koje su dobijali učesnici povlačenja srpske vojske preko Albanije.

Praznik i njegov značaj

Dan primirja u Prvom svetskom ratu u Srbiji se kao državni praznik obeležava od 2012. godine i neradni je dan. Posvećen je sećanju na žrtve rata, ali i na trenutak kada je, nakon četiri godine razaranja, otvoren put ka miru.

Za Niš i jug Srbije ovaj dan ima i lokalnu dimenziju: grad je bio jedan od prvih većih centara oslobođenih tokom proboja Solunskog fronta, a biljka koja je postala simbol praznika raste upravo u ovom kraju. Zbog toga se uspomena na Veliki rat u južnoj Srbiji često vezuje i za spomenike, groblja i mesta sećanja u regionu.

Često postavljana pitanja

Zašto se 11. novembra obeležava Dan primirja u Srbiji?

Tog dana 1918. godine potpisano je primirje između Nemačke i saveznika, čime su obustavljene borbe na Zapadnom frontu. Dan je posvećen sećanju na žrtve rata i početku puta ka miru.

Kada su Niš i Beograd oslobođeni?

Niš je oslobođen 12. oktobra 1918, a Beograd 1. novembra 1918. godine. Oslobođenje je usledilo nakon proboja Solunskog fronta.

Zašto je Natalijina ramonda simbol praznika?

Natalijina ramonda može gotovo potpuno da se isuši, a zatim ponovo oživi kada dobije vodu. Zbog te osobine simbolizuje stradanje i obnovu Srbije posle Prvog svetskog rata.

Koliko je ljudi stradalo u Srbiji u Prvom svetskom ratu?

Prema podacima koji se često navode u domaćoj istoriografiji, stradalo je oko 1,2 miliona vojnika i civila. Procene se razlikuju u zavisnosti od izvora i metodologije.